Our core beliefs - Bosnian (pdf)

Christian Democrats A value-oriented concept party - Bosnian (pdf)

Christian Democrats A value-oriented concept party2 - Bosnian (pdf)

Pitanja koja nas najviše zaokupljaju

Sloboda izbora za porodice s djecom
Porodica je naša najvažnija zajednica. Porodica je mjesto na kome smo videni i voljeni kao jedinstveni pojedinci onakvi kakvi mi jesmo. Porodica nam je potrebna da bismo mogli rasti i razvijati se. Porodica koja dobro funkcioniše stvara bezbjednu djecu i bezbjedne odrasle. Zato su takode roditelji toliko važni, a njima je potrebna sva podrška koju mogu dobiti za svoju važnu ulogu. Mi želimo, kao jedina partija, sacuvati brak kakav je danas.

Kršcanski demokrati žele da pomažu porodicama, ne da njima upravljaju. Mi polazimo od djece i od njihovih potreba. Zato tražimo vašu potporu da bismo mogli dati roditeljima više vlasti da sami odlucuju o tome kako žele oblikovati svoj život.

Vecina današnjih roditelja želi da mogu više vremena provesti sa djecom. Zato mi kršcanski demokrati želimo uvesti potporu za cuvanje, vaspitanje i izdržavanje djece, vårdnadsbidrag, što bi znacilo da je opcina dužna da materijalno nadoknadi roditelje koji odaberu da se sami brinu o svojoj djeci dok su ona mala.

Mi glasamo protiv svih pokušaja prisilne podjele roditeljskog osiguranja.Želimo, medutim, nakon roditeljskog osiguranja uvesti 300 djecijih dana u vrijednosti od 60.000 kruna. To bi roditeljima omogucilo da smanje radno vrijeme dok su im djeca mala. Mi takode želimo popraviti materijalnu situaciju porodicama sa djecom kroz duplo povecani djeciji doplatak koji se oporezuje. Na taj nacin se pojacava pravda jer onome ko placa manje poreza ostaje više.

Bezbjednost i mir za ucenje u školi
Zlostavljanje [mobing], ucenici koji stvaraju nered i uvredljive rijeci su, nažalost, svakidašnja pojava u mnogim školama. To Kršcanski demokrati žele da izmijene. Škola treba da svakom uceniku da znanje i da zajedno sa roditeljima vaspitava ucenike da postanu gradani sa osjecajem odgovornosti. A u školi treba da vlada nulta tolerancija na zlostavljanje.

Djeca su razlicita a svaki ucenik ima pravo da bude viden i cijenjen polazeci od njegovih vlastitih preduslova. Škola ima odgovornost da obrati pažnju na ucenike s posebnim problemima u ucenju, ali isto tako i na ucenike koji imaju sposobnost brzog shvatanja. Svaki pojedinac mora da dobija zadatke koji stimulišu njegov razvoj, kako u pogledu ucenja tako i u socijalnom pogledu. Svi ucenici koji završe osnovnu školu moraju dobro da znaju švedski jezik. Da bi se poboljšalo znanje švedskog jezika, potrebna su znatna ulaganja.

Mi takode želimo pojacanu saradnju izmedu škole i kuce, jer je to preduslov za dobar uspjeh ucenika. Ucenici i njihovi roditelji trebaju npr. da imaju pravo da biraju onu školu i onu vrstu pedagogije koja im najbolje odgovara.

Dostojanstvena njega i društvena briga
Kršcanski demokrati su se uvijek borili i uvijek ce se boriti za pravo svih ljudi na bezbjednu i dostojanstvenu društvenu brigu o starijim osobama. Zato tražimo vaše povjerenje za politiku koja covjekovu vrijednost stavlja u centar.

Mi se zalažemo za bezbjednu, humanu i zajednicki financiranu društvenu brigu o pacijentu kao pojedincu i o njegovim bližnjima. Apsolutna, jednaka i jedinstvena vrijednost svakog covjeka mora uvijek da bude to što nas vodi. To znaci da svi ljudi trebaju da imaju pravo na njegu i lijecenje nezavisno o njihovim godinama života i o drugim pretpostavkama. Pacijent treba da bude u centru pažnje i da mu se garantuje dostojanstvena njega.

Useljenici starije životne dobi moraju da imaju mogucnost da stanuju u blizini ili zajedno sa ljudima koji imaju isti maternji jezik. Prilikom zapošljavanju osoblja kao dodatna kvalifikacija treba da se tretira cinjenica da neki kanditat govori maternji jezik doticnih starijih osoba.

Mi želimo uvesti garanciju dostojanstva, värdighetsgaranti, što izmedu ostalog znaci da mora biti dovoljno osoblja da niko ne bi bio zaboravljen nego da bude primijecen i da mu se pruži njega. I niko ne treba da umre u samoci.

Privreda u procvatu pruža blagostanje
Naša zemlja je puna kreativnih i vrijednih ljudi. Sada je potrebna politika koja ce iskoristiti te mogucnosti. Nova radna mjesta se stvaraju kada pojedinci dodu na ideju da je osnivanje i razvijanje preduzeca posao vrijedan truda. Pragovi koji ih u tome ometaju moraju biti uklonjeni. Kršcanski demokrati žele zato da inicijativne poduzetnike oslobode od zbrke propisa i hrpa formulara ukidanjem nepotrebnih propisa.

Danas poslodavci moraju da placaju dio plate radnicima koji su na dugotrajnom bolovanju. To dovodi do toga da je onima sa slabijim zdravljem teže da dobiju posao. Preduzeca treba ohrabrivati da zapošljavaju a ne obratno. Zbog toga treba da se ukine sufinanciranje plate za vrijeme bolovanja, sjuklönen, a period u kome sada poslodavci moraju da placaju mora se smanjiti na sedmicu dana. Da bi se olakšala preduzimljivost u predgradima naših vecih gradova, moraju se preduzeti narocita ulaganja, npr. pomoc za rizik kapitala.

S više novih radnih mjesta dobijamo takode više sredstava za neohodna ulaganja, izmedu ostalog u njegu i društvenu brigu.

Švedski jezik i posao su kljuc integracije
Društvo koje se dobronamjerno odnosi prema cinjenici da smo razliciti biva bogatije društvo. Bolja cjelina stvara se kada se razlicitosti medusobno nadopunjuju. Mi to, medutim, vrlo cesto zaboravljamo, a tada strah od razlicitosti vodi u diskriminaciju. To primjecujemo na poslu, u pravosudu i u redovima za ulazak u restorane. Protiv toga se moramo boriti na sve nacine.

Potvrdivanje raznolikosti ne znaci previdanje mogucnosti izbijanja sukoba. Sukobi se moraju rješavati medusobnim poštovanjem polazeci od zajednickih kulturoloških i demokratskih vrijednosti koje imamo u našem društvu, to što mi kršcanski demokrati nazivamo “eticki minimum”.

Švedski jezik je kljuc za socijalno zajedništvo i put u švedsko tržište rada. Nastava švedskog jezika treba da se kombinuje sa praksom, mjestom za ucenje zanata ili sa poslom.

Užasno je malo izbjeglica koji se sami izdržavaju cak i nakom pet godina od dana kada se prihvate u opštini. Rani kontakt sa švedskom radnom sredinom je odlucujuci faktor za povecanje šansi za dobijanje posla. Zato se te mjere moraju preduzeti vec prilikom podnošenja zahtjeva za azil, nezavisno o tome da li ce doticna osoba dobiti boravišnu dozvolu ili nece.

Najsnažnija mjera za sprecavanje segregacije je nastojanje da se u svim stambenim podrucjima izmiješa stanovništvo. Za to je potrebno više stanova, ali isto tako mogucnost da veci broj ljudi budu vlasnici svojih stanova.

Bezbjednost na ulicama i trgovima
Mnogi ljudi su zabrinuti za to da bi mogli postati žrtve nasilja koje je u porastu. Policijske stanice se zatvaraju a starije osobe se izlažu opasnosti da budu izolovane zbog toga što se ne usuduju izaci napolje nakon što se smraci. Niko ne bi trebao osjecati bojazan da ce biti izložen nasilju ili opljackan.

Zbog toga Kršcaski demokrati žele da daju Policiji dovoljno sredstava da bi se ista mogla boriti i protiv takvih krivicnih djela kao što su krade, provale i zlostavljanja tako da se ponovo možemo osjecati bezbjedno u stambenim podrucjima, na ulicama i trgovima te u vlastitoj kuci. Moramo zaposliti više policajaca useljenickog porijekla a prisustvo Policije u našim predgradima mora da se pojaca.

Društvo takode mora jasno pokazati da ne prihvaca ravnodušnost ili pasivnost prema nekom covjeku koji je u nevolji. Kršcanski demokrati žele zato uvesti zakon o hrabrosti gradana koji bi svakom pjedincu nalagao da, polazeci od situacije i njegovih vlastitih preduslova, pomogne sugradaninu koji je u nevolji. Jedan takav zakon bi pojacao humanost a smanjio kriminalnu djelatnost.

DA! Glasajte za nas dana 17. septembra
Za mene ce se na izborima 17. septembra raditi o tome da se izmijeni društvo. O mogucnostima porodice da se održi i da njeni clanovi dobiju vremena jedni za druge.

O sredini u kojoj djeca odrastaju. O pravu starijih osoba da na svojoj kosi osjete povjetarac i da cuju prijateljsku rijec. O društvu bez diskriminacije. Radit ce se o radosti koju donosi poduzetnicka ideja koja se održi. O bljesku koji se pojavi u ocima onoga ko dobije obavještenje - dobili ste posao! Pred vama je važan izbor. Svojim glasom možete odabrati da podržite takve izmjene. Ili možete glasati za razvoj društva koji sada vidimo.

Ako se želite, kao ja, zalagati za društvo koje je društvo svih nas i u kome postoje i bezbjednost i sloboda izbora, onda cete svoj glas dati Kršcanskim demokratima.

Göran Hägglund,
voda Partije

Kršcanski demokrati

Partija sa idejama usmjerena na vrijednosti
Partija Kršcanski demokrati nije osnovana zato da bi štitila interese neke posebne društvene grupe, nego da pospješuje ideje sa osnovom u kršcanskoj etici. Ime naše partije pokazuje da smo mi pobornici demokratije zasnovane na kršcanskom poimanju covjeka i kršcanskim osnovnim vrijednostima. Svi koji dijele naše ideje su dobrodošli u našu partiju.

Partija sa idejama usmjerena na vrijednosti
Partija Kršcanski demokrati je partija sa idejama usmjerena na vrijednosti. Vizija društva usmjerenog na vrijednosti može se opisati na sljedeci nacin: vjerno stvarnosti i održivo poimanje covjeka koje je prihvaceno od gradana stvara najbolje preduslove za dobro društvo.

Ljudska vrijednost sveobuhvatni princip
Pravo na život je osnovni preduslov ostalih ljudskih prava. Ljudska vrijednost mora da važi kao sveobuhvatni princip za cijelo polje politike. Ljudski život je nepovrediv a svi ljudi su jednako vrijedni.

Personalisticko poimanje covjeka
Personalizam je alternativa kršcanskih demokrata individualizmu i kolektivizmu i poimanje covjeka koje odgovara stvarnosti. Pojedinac za nas nije sam sebi dovoljan i nezavisan od drugih, ali isto tako on nije samo anonimni tockic u velikoj društvenoj mašineriji. Svaki covjek je jedinstven, ali mu je potrebno zajedništvo sa drugima da bi se mogao razvijati. Svaki covjek je došao na svijet u kontekst drugih osoba sa medusobnom zavisnošcu. Covjek ima kako tjelesne i duševne tako i duhovne potrebe. Kršcansko-demokratski društveni rad polazi zato od covjekove cjelovitosti a akcenat stavlja na covjekovu potrebu za zajedništvom.

Najvažnija zajednica je porodica. U toj maloj grupi clanovi porodice imaju mogucnost da osjete ljubav, brigu i razumijevanje, ali isto tako da se nadu pred zahtjevima i da prihvate odgovornost.

Covjekovo nesavršenstvo
Naše poimanje covjeka polazi od toga da je covjek razumno bice i da zna izabrati izmedu toga da pravi dobra i loša djela i da je covjek odgovoran za svoja vlastita djela. Covjek može ciniti dobro, ali jedan brzi osvrt na historiju 1900-tih godina pokazuje da covjek takode može napraviti i vrlo veliko zlo. Covjek je nesavršen. Saznanje o tom nesavršenstvu cini da mi npr. težimo ka podjeli vlasti da pojedini ljudi ili grupacije ne bi dobili suviše veliku vlast a ono nam daje poniznost pred vlastitom politickim ulogom. Kršcanski demokrati ne vjeruju ni da je moguce izgraditi perfektno carstvo srece na ovom svijetu. Saznanje o našoj nesavršenosti cini takode da uvidamo da svi možemo pogriješiti i da svi zaslužuju novu priliku.

Razmišljanje o upravljanju
Razmišljanje o upravljanju podrazumijeva da covjek ima odgovornost da koristi i cuva, umjesto da cijepa, baca i troši. Sve što mi radimo utice i na sadašnju i na buduce generacije. To se odnosi na sve oblasti u društvu, ali možda prvenstveno na poimanje društvene ekonomije i miljea. Kršcanski demokrati se protive onim lošim stranama potrošackog društva koje su dovele do materijalisticki inspirisane filozofije cijepanja i bacanja. Dosadašnji rezultati toga su neodgovorno ekonomisanje sa zagadenjem vazduha, vode i tla.

Princip subsidijarnosti
Taj princip je pribor za rad koji se svodi na to da odluke treba da se donose na najnižem mogucem svrsishodnom nivou. U to što porodica sama može da odluci opcina ne treba da se miješa. To što opcine same mogu da riješe ne smije biti predmet za Parlament i Vladu. Isto tako EU ne treba da upravlja sa tim što Švedska na najsvrsishodniji i najbolji nacin sama može obaviti. Subsidijarnost cesto podrazumijeva decentralizaciju, ali ona ponekad može dovesti do toga da se odluke prenesu na viši nivo. Sa velikim problemima u vezi sa miljeom može se npr. najbolje boriti na evropskom i medunarodnom nivou.

Princip solidarnosti
Solidarnost se može definisati kao humanost i ljubav, koja pociva na Zlatnom pravilu - sve što želiš da ljudi tebi cine, cini i ti njima. Mi želimo da štitimo život, slobodu i dostojanstvo svih ljudi, nezavisno o geografskoj udaljenosti.Želimo da budemo solidarni prema slabima i ugnjetovanima, da težimo ka socijalnoj pravdi, da izjednacimo strukturalne nepravde i da stvorimo pravilnu raspodjelu društvenih dobara. Svi su uracunati i obuhvaceni društvenim zajedništvom. To je ono što mi zovemo prncipom solidarnosti.

Kršcanski demokrati

Partija sa idejama usmjerena na vrijednosti

Kratka historija
Švedska partija Udruženje Kršcanskih Demokrata, Kristen Demokratisk Samling (KDS), osnovana je 1964. godine. Prvi voda te partije bio je Birger Ekstedt. Nakon smrti Birgera Ekstedta, 1973. god., vodstvo Partije je preuzeo Alf Svensson a na tom položaju isti je ostao sve do 2004. godine kada je za novog vodu Partije izabran Göran Hägglund. Ova partija je 1996. godine promijenila ime u Kršcanski demokrati, Kristdemokraterna (kd).

Rezultati na izborima
Broj dobijenih glasova na izborima je bio relativno skroman u dugom nizu izbora. U periodu od 1964. do 1982. godine taj broj se kretao izmedu 1,4 i 1,9 procenata. Za izbore 1985. godine ova partija je ušla u izbornu saradnju sa Strankom centra, centerpartiet. U okviru te izborne saradnje Partija je dobila 2,6 procenata glasova i jedno zastupnicko mjesto u parlamentu, riksdag.

Na izborima 1991. godine Partija je napravila prodor i dobila 7,1 procenat glasova. Iz ove stranke u parlamenat je izabrano 26 poslanika, a Partija je dobila odgovornost da formira Vladu zajedno sa Partijom centra, Liberalnom partijom, folkpartiet i Konzervativnom partijom, moderaterna.

Kršcanski demokrati su dobili tri ministra u Vladi; voda Partije Alf Svensson postao je ministar za pomoc nerazvijenim zemljama, biståndsminister i zamjenik ministra inostranih poslova, Inger Davidson je postala ministar javnih službi, civilminister, a Mats Odell ministar komunikacija i transporta, kommunikationsminister.

Na izborima 1994. godine Partija je dobila 4,1 procenat glasova uz 15 mjesta u Parlamentu i ponovo je prešla u opoziciju.

Na izborima 1998. godine Partija je dobila 11,8 procenata glasova te 42 kršcansko-demokratska poslanika u Parlamentu.

Na posljednijm izborima za Parlament, 2002, godine, Kršcanski demokrati su dobili 9,1 procenat glasova i 33 poslanika u Parlamentu.

Vec od svog osnivanja Partija je dobila predstavnicka mjesta u opcinskim skupštinama u razlicitim dijelovima zemlje. Ta reprezentacija je stalno rasla a tokom godina postepeno je izgradivana i na podrucju sekundarnih opcina, landsting. Na taj nacin su izabrani predstavnici Partije sticali politicku kompetenciju i parlamentarno iskustvo.

Danas je partija Kršcanski demokrati predstavljena i u EU-parlamentu s jednim zastupnickim mjestom.

1987. godina - novi program i novo ime
Partija je 1987. godine potpuno revidirala svoj program i promijenila ime u Kršcanskodemokratska društvena partija, Kristdemokratiska Samhällspartiet, sa skracenicom KdS. U 1993. god. napravljena je nova revizija partijskog programa a 1996. godine Partija je još jednom promijenila ime. To novo ime je Kršcanski demokrati, Kristdemokraterna. Simbol Partije je bijela šumarica sa tamnoplavom pozadinom. Današnji principijelni program je usvojen na zemaljskom kongresu Partije, rikstinget, u Piteå-u u junu 2001. godine.

Od 1984. godine Partija je clanica Kršcansko-demokratske Internacionale (CDI). Partija je 1995. godine postala punopravna clanica EPP-a, koji je savez kršcansko-demokratskih partija Europe.

Najvažnija pitanja
Profil ove partije usmjeren je na znacaj etike/morala za jedno dobro društvo, na osnovni znacaj porodice i škole, na pitanja njege i društvene brige i na medunarodnu solidarnost.

Naša organizacija
Kršcansko-demokratska Partija, (Kršcanski demokrati) je politicka partija koja se, zajedno sa svojim udruženim savezima, Kršcansko-demokratskim Savezom omladine, Kristdemokratiska Ungdomsförbundet (KDU), Kršcansko-demokratskim Savezom žena, Kristdemokratiska Kvinnoförbundet, te Kršcansko-demokratskim Savezom seniora, Kristdemokratiska Seniorförbundet, zalaže za demokratsko društvo zasnovano na kršcanskom poimanju covjeka i osnovnih vrijednosti.

Partija Kršcanski demokrati danas ima preko 24.000 clanova a njezina organizacija se uglavnom sastoji od tri nivoa; lokalno odjeljenje (obicno odgovara jednoj opcini) okrug, distrikt, (odgovara jednom kotaru) i državna organizacija (cijela država). Vlast pociva na clanovima. Uticaj clanova se vrši direktno od clanova na nivou lokalnih odjeljenja i od zastupnika koje clanovi biraju za nivoe kotara i države.

Svaki clan ima pravo da daje prijedloge o tome kakav stav Kršcanski demokrati trebaju da zauzimaju po razlicitim politickim pitanjima. To se radi tako što doticni clan napiše svoj prijedlog, motion, Zemaljskom kongresu Kršcanskih demokrata, Kristdemokraternas Riksting (kongress). Na Zemaljskom kongresu se razmatra svaki prijedlog, cak i ako Partija na lokalnom i na regionalnom nivou ne podržava taj prijedlog.

Lokalno odjeljenje
Svaki clan pripada nekom od lokalnih odjeljenja, obicno u mjestu u kome stanuje. Najviši organ za donošenje odluka na lokalnom nivou je godišnja skupština, årsmötet. Svi clanovi imaju pravo da prisustvuju godišnjoj skupštini, da daju prijedloge i da glasaju. Na godišnjoj skupštini se bira Uprava lokalnog odjeljenja koja ima zadatak da vodi posao u lokalnom odjeljenju izmedu dvije godišnje skupštine. Na godišnjoj skupštini se takode biraju zastupnici koji predstavljaju lokalno odjeljenje na godišnjoj skupštini okruga, distriktets årsmöte (distriktstämman).

Lokalno odjeljenje je zaduženo za vodenje opcinske politike, vrbovanje clanova, formiranje javnog mnijenja o kršcansko-demokratskoj politici, organizovanje obrazovanja i aktivnosti te za vodenje izborne kampanje. Uprava lokalnog odjeljenja je ta koja odlucuje o tome koji clanovi trebaju da predstavljaju Partiju u opcinskim odborima. Uprava lokalnog odjeljenja je osim toga zadužena za to da se odluke koje su clanovi donijeli na godišnjoj skupštini sprovedu u djelo.

Okrug
Sva lokalna odjeljenja ukljucena su u neki okrug. Godišnja skupština okruga, Distriktstämman, distriktets årsmöte, je najviši organ za donošenje odluka u okrugu. Svi clanovi imaju pravo da prisustvuju na godišnjoj skupštini i da daju prijedloge. Pravo glasa, medutim, imaju samo oni clanovi koje su lokalna odjeljenja izabrala kao svoje zastupnike.

Na godišnjoj skupštini okruga bira se Uprava okruga koja je odgovorna za politiku na nivou sekundarne opcine/regije i za biranje clanova koji ce predstavljati Partiju u razlicitim odborima i upravama sekundarne opcine/regije. Na godišnjoj skupštini okruga takode se biraju zastupnici koji trebaju da predstavljaju Okrug na Zemaljskom kongresu Partije.

Zadatak Uprave okruga je da vodi poslove okruga izmedu skupština i da sprovodi u djelo odluke koje donese Skupština okruga. Okrug podržava lokalna odjeljenja u njihovom radu na vrbovanju clanova, organizovanju obrazovanja i u aktivnostima, u vodenju opcinske politike i dr. Okrug je takode zadužen za rješavanje pitanja koja su suviše obuhvatna za pojedino lokalno odjeljenje i koja se lakše rješavaju zajednicki od više lokalnih odjeljenja. Kad je vrijeme izbora okrug vodi regionalnu izbornu kampanju i koordinira posao u vezi sa izborima u okviru okruga.

U svakom okrugu postoji po jedan sekretarijat a najveci broj okruga imaju po jednog zaposlenog tzv. zastupnika, ombudsman.

Organizacija na nivou države
Najviši organ za donošenje odluka u Partiji je Zemaljski kongres koji se održava svake godine u sedmici nakon Ivanja. Zemaljski kongres, sa otprilike 300 zastupnika s pravom glasa, odlucuje o politici Partije i bira Upravu partije. Uprava Partije vodi Partiju izmedu zemaljskih kongresa a predsjednik Uprave partije je voda partije Göran Hägglund. Uprava Partije vodi politiku Partije na nivou države i odgovara za istu. Organizacioni razvoj Partije vodi se kroz potporu radu okruga i lokalnih odjeljenja. Kao pomoc u svom radu Uprava Partije ima sekretarijat, (direkciju Partije) koji je smješten u Starom Gradu, Gamla Stan, u Stockholmu.

Svake godine u oktobru se održava zasjedanje Skupštine Partije, partifullmäktige. Na slican nacin kao i Zemaljski kongres i Skupština Partije se sastoji od predstavnika iz okruga i iz Uprave Partije. Zadatak Skupštine Partije je da odlucuje o budžetu Partije i o planu djelatnosti te o planiranju uoci izbora. Osim toga Skupština Partije razmatra prijedloge koji se ticu organizacije u Partiji.